• U programu smo posebnu pažnju posvetili unaprjeđenju infrastrukture, problemima vezanim uz komunalne djelatnosti, urbanizam i planiranje te upravljanje nekretninama u vlasništvu grada. Križevci trebaju što prije pronaći odgovore na ova pitanja jer je postojeće stanje neprihvatljivo i neadekvatno, a kao posljedica proizlaze novi problemi i generiraju vrlo visoki troškovi.

    Ono što je nužno da bi se napravio prvi korak jest načiniti (provesti) temeljitu analizu i odrediti prioritete. Problem koji možda najzornije prikazuje nedostatak kvalitetne organizacije i operativne provedbe u gradu su neasfaltirane ceste. Nadalje valja izdvojiti trenutnu apsurdnu situaciju da Grad Križevci zbog ne usklađivanja pravnog statusa sa Zakonom o vodama gubi godišnje milijunske iznose prijeko potrebne za izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže.

    Križevci trebaju biti ugodan i čist grad, nažalost sada to nije. Dosadašnji način raspolaganja imovinom grada svodi se na izgradnju bez jasne vizije i strategije upravljanja i održavanja, što nikako nije najpovoljniji oblik gospodarenja.

    Da Grad nema valjan prostorno – urbanistički plan, ukazuju nepotpuno izgrađena nova naselja i gospodarske zone ili činjenica da se od grada može kupiti građevinsko zemljište po vrlo nekonkurentnoj cijeni, ali bez riješene bilo kakve prateće infrastrukture. Također dodajmo da nijedna zgrada u gradskom vlasništvu nije energetski obnovljena, dok se u nekim školama kojima grad raspolaže još uvijek za toplinsku energiju koristi jedno od najskupljih goriva– loživo ulje.

    Godinama zanemarivani nogostupi, oronuli su, a zbog nestručno i neadekvatno izrađenih projekata, biciklističke staze su gotovo neupotrebljive.

    Pitanje geotermalnog izvora na Ratarni povlači se već desetljećima, pri čemu javnost nije niti upoznata s mogućnostima eksploatacije tog izvora niti dugoročnom isplativošću i beneficijama koje takvo bogatstvo može donijeti.

    Hitnu intervenciju u predstojećem razdoblju iziskuju i neasfaltirane prometnice, za koje se procjenjuje da ih na križevačkom području ima oko 20 kilometara, a što bi se moglo pokriti sredstvima nadležnog ministarstva i europskih fondova ili gradskim sredstvima. Bolja prometna povezanost uz ulaganja u izgradnju vodovoda i kanalizacije Križevačkih sela potaknula bi oživljavanje i tih dijelova naše općine.

     

    Ceste i promet

    Neasfaltirane ceste unutar samih granica grada čekaju već 40 godina. Primjeri su ulice Frana Gundruma, Bogovićeva, Novakova, Ferde Kern. Nadalje, nedaleko centra grada nailazimo na ulice kao što je ulica Tome Sermagea ili Frankopanska koje vape za sanacijom. Primjere možemo pronaći i u širem dijelu grada cesta u Karanama i Renarićeva cesta. Do sada smo slušali isprike zašto je tomu tako, vrijeme je da pronađemo rješenje.

    Problem loših cesta ili pak nedostatka cesta nije rezerviran samo za grad. U selima u okolici, poput sela Vujići, ceste su devastirane ili nisu nikada ni postojale.

    Neprimjerenost prometne infrastrukture došli su do izražaja izgradnjom brze ceste do Križevaca. Otprije neprikladno izvedeno raskrižje “kod Plodina”, sada ima potencijal potpunog kočenja prometa unutar grada.

    Neplansko i kaotično građenje prometne infrastrukture onemogućuje kvalitetno kretanje pješaka i biciklista kroz centar grada. Stoga svakog dana svjedočimo situacijama kao što je “prometni čep” kod gradskog vrtića, i sličnim problemima koji se mogu i već odavno su trebali biti riješeni.

    Konkretne mjere:

    • Odrediti prioritete i kategorizirati utvrđene nedostatke na prometnicama, detektirati eventualne zapreke i započeti realizaciju i projektiranje. Alocirati sredstva prema lokacijama te kroz 5 godina u potpunosti otkloniti probleme neasfaltiranih ulica.
    • Lobiranjem i povećanom suradnjom s Hrvatskim cestama riješiti problem kritičnih raskrižja na način koji najbolje odgovara građanima koji žive u gradu, a ne Hrvatskim cestama.

     

    Komunalna pitanja

    Sva komunalna poduzeća u Republici Hrvatskoj bila su obavezna izdvojiti upravljanje vodama do 31.12.2013. godine. S obzirom da Komunalno poduzeće Križevci to jedino nije učinilo zbog privatnih razmirica s načelnicima drugih općina, Hrvatske vode onemogućile su da se iz sredstava državnog proračuna u Križevcima sufinancira projektiranje, građenje, rekonstrukcija ili sanacija komunalnih vodnih građevina, a iznosi se penju i do nekoliko desetaka milijuna na godišnjoj razini. Zbog nemogućnosti kvalitetne obnove mreže, gubici se povećavaju što neminovno vodi k poskupljenju usluga.

    Drugi vid manifestacije ovog problema je neriješena odvodnja oborinskih i otpadnih voda u selima koja su već bila u planu za izgradnju vodovodne mreže, međutim stavljena su na čekanje dok odgovorne institucije ne riješe odnose.

    Konkretne mjere:

    • Hitno pronaći rješenje i prilagoditi poslovanje zakonu kako bi se mogla nastaviti izgradnja vodovodne mreže, uz prioritet na lokacije gdje ona ne postoji i održavanje iste
    • Projektom obnove vodovodne mreže obuhvatiti i obnovu pješačko-biciklističkih staza.

     

    Infrastruktura

    Trgovi, parkovi i igrališta vlasništvo su grada i bez većih prepreka grad njima raspolaže. Raspolaganje mora biti u maniri dobrog gospodara. Trgovi i parkovi su ogledalo grada i trebaju ga prikazati u najboljem svjetlu kako dolikuje. Javni sanitarni čvor je minimum koji treba ponuditi svaki grad koji želi ugostiti i jednog turista, a s druge strane može poslužiti i domaćima koji se nađu u centru. Sliku grada dodatno nagrđuju zapuštene i neugledne građevine i zemljišta koja su do nedavno bila u vlasništvu grada.

    Mlade obitelji moraju biti prioritet svakog grada. Natalitetna politika je nešto o čemu treba brinuti na svim razinama, ne samo nacionalnoj. Zato grad ne smije zanemarivati ni jedno područje koje može doprinijeti pozitivnom pomaku u demografskim statistikama. Jedno takvo je izgradnja dječjih igrališta, što se u nekim naseljima u gradu čeka 40 godina. Postojeća su uglavnom zanemarena, a eventualne obnove događaju se prije izbora.

    Da se dugi niz godina nekretnine sustavno ne održavaju, građani Križevaca se mogu uvjeriti na svakom koraku, od sportske dvorane koja je u sve lošijem stanju, uništenih stepenica na trgu i dvorane Hrvatskog doma koja nema ni osnovne uvjete za održavanje nekog zahtjevnijeg nastupa, pa do parkirališnih mjesta opasnih za vozila, koja se, dodajmo, svejedno naplaćuju.

    Za očekivati je da će cijena energenata u budućnosti rasti, a gradovi bi već sad trebali razmišljati o mjerama za smanjenje CO2 i energetskoj učinkovitosti. Energetska obnova zgrada jedan je od načina ulaganja u ovom kontekstu, a dugoročno se financijski isplati, pri tome je učinak na vizuri grada vidljiv odmah. Primjerice, postoje vrlo isplativi modeli financiranja zgrada kroz ESCO tvrtku.

    Konkretne mjere:

    • Provesti objedinjenu javnu nabavu energenata (struje i plina) za sve gradske ustanove
    • Obnoviti i izgraditi dječja igrališta
    • Posebnom uredbom uvjetovati vlasnicima zemljišta u samom centru grada održavanje imovine
    • Pronaći zajedničko rješenje s vlasnicima nekretnina u centru grada i urediti vizure
    • „Zazeleniti” grad dodatnim stablima
    • Iskoristiti slobodne zelene površine za dječja igrališta ili parkove, s naglaskom na naselja u kojima ne postoje takvi sadržaji.
    • Osmisliti i provesti model samoodrživog javnog sanitarnog čvora/objekta
    • Pronaći model održavanje gradskog vlasništva
    • Planski energetski obnoviti sve zgrade u vlasništvu grada te osigurati grijanje na obnovljive izvore energije, napustiti grijanje na lož ulje (npr. u područnoj školi u Velikom Ravnu)
    • Izgraditi smislenu mrežu biciklističkih staza kao i trim staze za rekreaciju građana

     

    Urbanizam i građevinske zone

    Kao nužnu stavku valja navesti uređenje građevinskih zona za obiteljske kuće i, općenito, povoljnije rješavanje stambenog pitanja. “Posrednji put” je određen kao građevinska zona, a nije dovedena komunalna infrastruktura. Mlade obitelji koje bi željele izgraditi kuću u Križevcima kao prvi korak imaju kupnju adekvatnog zemljišta. Zemljište koje grad prodaje ima nerealno visoku cijenu. S obzirom da je grad najveći vlasnik takvog zemljišta tržišna ekonomija na djelu podiže i cijenu ostalih privatnih prodavača. Potrebno je formiranje realnih cijena građevinskog zemljišta. Da bi ti mladi onda ostali u gradu, potrebno je da im grad osigura kvalitetne uvjete za život. Poticanje mladih da grade u Križevcima kroz direktne potpore u nižoj cijeni svakako bi bila izvrsna mjera. Proglašavanje građevinskih zona i novih naselja bez konkretne infrastrukture pokazano nije pravi način. Nakon što osiguramo ove osnovne uvjete, pokretanje tržišta i pozitivne rezultate možemo očekivati vrlo brzo.

    Konkretne mjere:

    • Smanjivanje cijena građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada
    • Smanjivanje komunalnog doprinosa i administrativnih prepreka pri izgradnji obiteljskih kuća


  • Grad mora biti oslonac poduzetnicima i poticati otvaranje novih radnih mjesta. Razvojni centar i tehnološki park mora uistinu zaživjeti, ne izmještanjem postojećih trgovaca i administrativnih ureda u te prostore, već novih, stvarno zapošljivih djelatnosti, kako se ne bi pridružio nizu gradskih nekretnina koje propadaju čim se oljušti prva boja sa zidova i fasada. Stvorit ćemo sustavnu podršku održivom razvoju poduzetništva i obrtništva, izgraditi neophodnu infrastrukturu i postaviti kvalitetne uvjete za rad, ostvarivanje prava na rad i slobodu rada, uz depolitizaciju i transparentno upravljanje javnim sredstvima te ukidanje nepotrebnih procedura i digitalizaciju lokalne samouprave. Stvorit ćemo zrelije poduzetničko okruženje, pustiti investitore u poduzetničke zone uz minimalne troškove, pružiti im podršku od idejnog projekta do realizacije.

    Nadalje, grad treba biti dobar menadžer i primjer dobre prakse prema načelima društveno odgovornog poslovanja. Križevci mogu i trebaju pokazati da su organizirani grad usmjeren k održivom razvoju i kako ljudima želi pružiti najbolje samoinicijativno, svojim sredstvima, planski i sustavno. Poštivanjem visokih standarda ovog koncepta, unaprjeđenjem odnosa prema okolišu i jačanjem suradnje s OCD-ovima, izravno utječemo na kakvoću življenja društvene zajednice u kojoj djelujemo.

     

    Investiranje i konkurentnost

    Grad treba uložiti znatne napore i novac kako bi potaknuo investicije. Križevci imaju veliki investicijski potencijal, no da bi se on realizirao potreban je jasan investicijski plan i konkretno formirani ciljevi te mjere i forme financiranja kojima bi se do tih ciljeva došlo. Uspostava projektnog ureda za investicije može biti početna točka u ovom smislu čija bi odgovornost bila izrada predstudija izvedivosti, priprema projektne i tehničke dokumentacije i sl.

     

    Konkretne mjere:

    • Uspostava projektnog ureda za investicije pri Križevačkom poduzetničkom centru (KPC)
    • Podrška aktivnom uključivanju lokalnih poduzetnika za promjene u strukovnom obrazovanju prema stvarnim potrebama tržišta
    • Intenzivno privlačenje industrijskih i njima srodnih poduzeća u poduzetničke zone kroz povoljnije uvjete

     

    Olakšice za lokalno gospodarstvo

    Sustavnim mjerama olakšica poduzetnicima potiče se proizvodnja, rasterećuje lokalno gospodarstvo, otvaraju se nova radna mjesta što onda u konačnici rezultira i povećanjem životnog standarda građana.

    Konkretne mjere:

    • Oslobađanje dijela komunalnog doprinosa za proizvodne tvrtke
    • Naplata komunalnih doprinosa i naknada u roku 60 dana nakon pravomoćne prijave o otvaranju gradilišta
    • Dodatne olakšice za one tvrtke koje poštuju pravilo o kvoti zapošljavanja osoba s invaliditetom

     

    Održivi razvoj i promocija autohtonih proizvoda

    Poticanjem i podrškom lokalnim uzgajivačima i proizvođačima u promicanju svoga proizvoda, ne samo da direktno doprinosimo održivom razvoju naše zajednice, očuvanju tradicije zanata i lokalne baštine, koje su se održale i koje se u posljednjem desetljeću nastoje oživiti, već stvaramo i dodanu vrijednost izgrađujući autentičnost Križevaca kao destinacije. Također evidentna je korisnost u umrežavanju lokalnih i regionalnih dionika u poljoprivrednom sektoru kroz izlaganje na sajmovima u okolici, a i dalje.

    Konkretne mjere:

    • Otvaranje trgovine s prehrambenim proizvodima lokalnih proizvođača
    • Potaknuti provođenje programa “Od mjere do karijere – potpore za usavršavanje”
    • Promocija proizvoda lokalnih proizvođača u Zagrebu – “prigorski tjedan” na glavnom zagrebačkom trgu ili glavnom kolodvoru
    • Promocija lokalnih proizvoda na značajnijim gospodarskim sajmovima u državi i regiji Slovenija – Austrija – Mađarska
    • Promocija gospodarskih zona na stranim tržištima putem ambasada

     

    Poticanje startup ekosustava

    Križevci nedvojbeno imaju prostora poboljšati svoj startup ekosustav. Imamo dovoljno kreativnih, pametnih, obrazovanih i sposobnih ljudi koji bi mogli puno više doprinijeti razvoju grada kada bi im se omogućilo povoljnije okruženje. Nove tvrtke su od iznimne važnosti za ekonomiju i lokalnu poduzetničku kulturu. Startup-ovi mogu stvoriti veliki broj radnih mjesta, a pored toga takve tvrtke stvaraju i potražnju za novim tehnologijama, proizvodima i uslugama te produciraju tzv. knowledge spill over. Iako je mnogo dionika koji trebaju pridonijeti pokretanju i razvoju poduzetničkog okruženja, Grad u ovom smislu može odigrati bitnu ulogu kroz povoljnu javnu politiku i javno upravljanje.

    Konkretne mjere:

    • Osiguravanje besplatnih usluga knjigovodstva i pravnu podršku u prvoj godini poslovanja novoosnovanim tvrtkama i obrtima koji djeluju u sklopu Tehnološkog parka
    • Po uzoru na neke gradove uvesti automatizacije i standardizacije procesa i projekata unutar sustava same gradske uprave i dobiti certifikat grada s povoljnim poslovnim okruženjem u sklopu Programa BFC SEE. (Business friendly certification)


  • U Križevcima djeluju dvije osnovne škole – “Ljudevit Modec” i “Vladimir Nazor”, tri srednje škole – Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Srednja škola “Ivan Seljanec” i Srednja gospodarska škola, zatim Glazbena škola Alberta Štrige te Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Fokus stavljamo na osnovne škole i ustanove za predškolski odgoj jer se nalaze u direktnoj ingerenciji grada Križevaca.

    Jedna od promjena koju svaka lokalna samouprava može provesti, a koja bi imala značajan utjecaj na kvalitetu ishrane učenika, je uvođenje dva zdrava obroka u osnovne škole. Nadalje, neophodno je produljiti rad gradskog vrtića. Svi želimo zdravu, zadovoljnu i sretnu djecu, a upravo je bavljenje sportom jedan od pravih načina da to postignemo. Stoga sport djece i mladeži treba nove prostore i treba ga obogaćivati novim sadržajima. U njega treba uključivati što više učenika i učenica, bez obzira na dob i sposobnost.

     

    Predškolski odgoj

    Na području Grada Križevaca postoje četiri dječja vrtića: Dječji vrtić Križevci, Dječji vrtić “Zraka sunca”, Dječji vrtić “Čarobna šuma” te Dječji vrtić Svetog Josipa, koji ukupno imaju kapacitet primiti šestotinjak djece u program vrtića i predškole, dok Dječji vrtić Križevci i Dječji vrtić “Čarobna šuma” provode i program jaslica za djecu mlađu od 3 godine. Svako dijete može uz podršku obitelji, zajednice postići svoj puni potencijal i razviti vještine neophodne za uspješno i aktivno sudjelovanje u društvu. Ovdje neupitno bitnu ulogu ima odgojno obrazovno osoblje, a posebno oni koji skrbe o najmlađim uzrastima. Stoga je nemoguće dovoljno naglasiti koliko je bitno osigurati im odgovarajuće uvjete rada, počevši od broja djece po odgojitelju.

    Konkretne mjere:

    • Poštivanje pedagoških standarda u odnosu na broj djece na stručno osoblje, pogotovo u vrtićima
    • Osigurati dostupnost gradskog vrtića dulje od 16:30 sati, kroz dežurstvo i dnevni boravak
    • Povećati iznos subvencija svih vrtića

     

    Osnovno školstvo

    Ono što je potrebno, kada se dotiče tema osnovnog školstva u Križevcima, jest organizirati stručnu i javnu raspravu o potrebi izgradnje treće osnovne škole, a onda ako se pokaže neophodnim isplanirati sufinanciranje iz EU fondova, pri tome ne treba isključiti ni opciju prenamjene jedne od zgrada na prostoru bivše vojarne.

    Posebni problem s kojim se suočavaju škole je nedostatak ili neadekvatnost prostora za sportske aktivnosti učenika. Sportski objekti škola su, kako smo naveli, uz redovnu nastavu i izvannastavne aktivnosti učenika, zauzeti programima sportske rekreacije i sadržajima drugih udruga. Svi oni učeničkom vježbanju sužavaju ionako nedovoljan prostor. U perspektivi mora doći do rasterećenja školskih prostora, jer su oni namijenjeni najvećim dijelom učenicima. Pored toga, tamo gdje je to moguće, nastavni plan za TZK u školama treba pravilnije izvesti čime bi se također moglo dobiti dodatno raspoložive termine.

    Konkretne mjere:

    • Hitno riješiti pitanje sigurnosti djece OŠ Ljudevita Modeca kod odlaska na nastavu tjelesnog odgoja, pogotovo u zavoju u Potočkoj ulici gdje prelaze cestu
    • Adaptacija i preuređenje dvorane u dvorištu Osnovne škole Ljudevita Modeca
    • Pokretanje ljetnih akademija uz volontiranje stručnog kadra (utjecati na ravnatelje škola)
    • Stipendiranje deficitarnih zanimanja u školstvu – stručnih suradnika logopeda, defektologa, učitelja matematike, fizike, informatike
    • Uvođenje dodatnog obroka (u prijepodnevnoj smjeni mliječnog, poslijepodnevnoj voćnog) u škole, u suradnji s lokalnim OPG-ovima. Uvažavanje nutricionističkih zdravstveno-preventivnih preporuka u predškolskom i osnovnom obrazovanju
    • Direktna financijska podrška Grada Križevaca u uvođenje certificiranih programa rada s darovitim učenicima, podrška usavršavanju nastavničkih kadrova za ciljana područja
    • Modernizacija opreme u školama s posebnim naglaskom na STEM područje – računalna oprema, osnovni kompleti za robotiku i automatiku, obrazovni kompleti za kemijsko-biološku znanost
    • Podrška stručnim usavršavanjima obrazovnih djelatnika, pogotovo na način da se više stručnih skupova održava na području grada i naše županije

     

    Srednje školstvo

    Na području Grada srednjoškolsko obrazovanje provodi se u sljedeće četiri srednje škole: Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Srednja škola “Ivan Seljanec”, Srednja gospodarska škola Križevci te Glazbena škola Alberta Štrige.

    Najveći problem srednjoškolskog programa, kako na nacionalnoj razini, tako i u Križevcima, je neusklađenost sa stvarnim potrebama na tržištu. Iako grad nema direktnu ingerenciju nad srednjim školama, svakako je u mogućnosti potaknuti škole, posebice one koje bi trebale proizvoditi kadrove gotove za tržište rada, na suradnju s lokalnim poduzetnicima.

    Konkretne mjere:

    • Inicijative da se strukovno obrazovanje u školi usmjeri i prilagodi stvarnim i konkretnim potrebama gospodarstva i metaloprerađivačke i strojarske djelatnosti na kojoj počiva lokalna industrija; ciljano školovanje, upisne kvote, naukovanje i praksa, stipendiranje
    • Dio računalne opreme za informatičke kabinete nabavljati kroz otpis računala gospodarskih subjekata
    • Inicijativa i financijska podrška za sudjelovanje u ERASMUS+ projektima međunarodne mobilnosti kroz sve Ključne aktivnosti ERASMUS+ programa
    • Podrška i poticaj aktivnom uključivanju lokalnih poduzetnika za promjene u strukovnom obrazovnom sustavu jer je za odobrenje programa obrazovanja potrebnih kadrova ključna stvarna potreba tržišta, a posebice podrška i preporuka gospodarskih subjekata iz ciljanih djelatnosti.

     

    Visokoškolsko obrazovanje

    Visokoškolsko obrazovanje u Križevcima organizirano je kroz studij na Visokom gospodarskom učilištu Križevci (VGUK) te Fakultetu organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu – centar Križevci.

    Konkretne mjere:

    • Uspostaviti veze i kvalitetnu suradnju s visokoškolskim ustanovama u okolici – Koprivnica, Bjelovar, Zagreb, u čemu Grad može biti inicijator i motivator.

  • Budući da su selo i poljoprivreda na križevačkom području godinama zanemarivani, a ulaganja minimalna, trenutno stanje traži da se razmotre i primjene konkretne mjere u godinama pred nama. Temelj svake poljoprivredne proizvodnje je stočarstvo s naglaskom na govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo i kozarstvo.

    Poljoprivrednu granu gospodarstva karakterizira iznimno spor obrtaj kapitala pa je projekte u poljoprivredi nužno planirati dugoročno. Tu nema uspjeha preko noći! Struktura korisnika u poljoprivredi čine ratari, stočari, vinogradari i voćari te povrtlari. Fokus se ovim planom stavlja na zadrugu, a projekti vezani za poljoprivredu provode se kroz novoosnovanu proizvođačku organizaciju kao osnovu i stup ove strukture.

    Krajnji cilj je stvaranje uvjeta za konkurentnost malih poljoprivrednih proizvođača kroz koncept okupljanja što većeg broja malih (ali i velikih) proizvođača u zadrugu, odnosno maksimalno povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje. U ovakvom obliku udruživanja članovi na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke ciljeve te ostvaruju tržišnu prednost, kao što su primjerice povoljniji uvjeti kupnje repromaterijala, a što onda povlači smanjenje cijene koštanja proizvodnje i jačanje konkurentnosti.

    Uz sve navedeno, dodatna otežavajuća okolnost jesu uski okviri na koje je država ograničila djelovanje Grada, odnosno Županije, preuzevši na sebe kontrolu nad svim bitnim odlukama pa su u tom nametnutom kontekstu formirane mjere koje se odnose na ovo područje.

     

    Poticanje osnivanja poljoprivredne zadruge i proizvođačkih organizacija

    Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

    U Europi su zadruge prepoznate kao dobar model organizacije, jer zadruge stvaraju nedjeljivu zadružnu imovinu, koja se prenosi s generacije na generaciju zadrugara. Ta imovina predstavlja društvenu imovinu u funkciji lokalne zajednice.

    Drugi mogući oblik udruživanja su proizvođačke organizacije. Proizvođačka organizacija je prvi oblik udruživanja kojeg kroz legislativu Uredbi preferira Europska Komisija. Ona poljoprivredne proizvođače organizirane u proizvođačke organizacije vidi kao jake partnere na tržištu s obzirom na količinu svojih roba . Primarni sektor, organiziran, na taj način može konkurirati kome god želi. Proizvođačka organizacija je zapravo protuteža velikim koncernima.

    Članovi opisanih vrsta udruženja mogu zajednički pregovarati o otkupu i ugovaranju ratarske i stočarske proizvodnje s kooperantima i lokalnim proizvođačima. Udruženja organiziraju edukacije, pružaju stručnu pomoć te općenito štite svoje članove.

    Također treba iskoristiti dostupne mogućnosti financiranja koje nude Fondovi EU za različite aktivnosti udruženja. Prihvatljivo je financiranje certifikata, biljnog materijala (višegodišnji nasadi), opreme za obavljanje djelatnosti, marketinških aktivnosti, ulaganje u nekretnine (građevine za rukovanje proizvodima, skladišni prostori, hladnjače, proizvodni sustavi, itd.)

    Konkretne mjere:

    • Ustupanje gradskog zemljišta za potrebe zadruge
    • Sufinanciranje komunalnih doprinosa
    • Pružanje stručne podrške

     

    Poticanje poljoprivredne proizvodnje

    Govedarska proizvodnja, odnosno proizvodnja mlijeka kod nas je najviše zastupljena. Za subvencije umjetnih osjemenjivanja goveda potrebno je osigurati najmanje 300 tisuća kuna, a u partnerstvu sa županijom, koja je potpuno zanemarila stočarstvo, namjera je realizirati projekt subvencioniranja junica ili teladi. Projekt će se realizirati u suradnji s Udrugama uzgajivača simentalskog i holstein goveda. Isto tako uz pomoć Udruge uzgajivača svinja treba vratiti subvencioniranje sjemena i ovim konkretnim mjerama pomoći stočarskoj proizvodnji.

    Proizvođača voća, kao i povrća, relativno je malo na našem području pa je iznimno važno saslušati ih i prikupiti povratnu informaciju što i kako bi se moglo pomoći razvoju ovog aspekta proizvodnje. Ruku pomoći treba pružiti i križevačkim pčelarima kako bi se povećao broj košnica. Vid kroz koji se grad svakako može dodatno uključiti i pridonijeti razvitku, su marketinške aktivnosti.

    Konkretne mjere:

    • Financiranje umjetnog osjemenjivanja u govedarstvu i svinjogojstvu
    • Uspostava učinkovitog sustava sufinanciranja poljoprivredne proizvodnje (subvencioniranje kamate, jednokratni povrat)
    • Pravedna raspodjela poljoprivrednog zemljišta po novom pravilniku i smanjenje komunalnog doprinosa pri izgradnji farmi

  • Kontinentalni turizam u Hrvatskoj tek je u povojima, daleko od turističkih rezultata na Jadranu. Križevci se do sada nisu pozicionirali kao turistička destinacija. Razloge možemo potražiti u nedostatku turističke infrastrukture i slaboj prepoznatljivosti područja.

    Privlačenje turista na neko područje događa se u dva slučaja. Prvi slučaj je postojanje prirodne atrakcije poput mora, planinskih predjela, slapova itd. Drugi slučaj je ciljano izgrađena infrastruktura poput zabavnih parkova, muzeja itd. Križevci sami po sebi nisu poznati po atraktivnim ljepotama, a i one koje postoje poput Kalnika i lokalnog krajolika, nedovoljno su prepoznati. Ukratko, turizam se ne dogodi, turizam na kontinentu se gradi godinama.

    Promašeno je reći da turizam može postati nositelj gospodarskog razvoja. Čak i najrazvijenije turističke zemlje imaju relativno mali udio turizma u ukupnom proračunu. To naravno ne znači da turizam nije stavka koju treba maksimalno osnažiti jer svakako može biti pozitivan čimbenik u gospodarskom razvoju.

    Svakome je jasno da je nedostatak smještajnih kapaciteta direktno povezan s nedostatkom turista. Kada turisti budu imali razlog za dolazak i ostanak u Križevcima, lančanom reakcijom na tržištu će se povećati i kapaciteti smještaja. Ovdje valja spomenuti i priliku, koja bi se stvorila, da se uspostaviti sustav potpora za nisko energetske apart-hotele.

    Uloga grada nije graditi hotele niti organizirati ture, ali svakako može svoje djelovanje projicirati kroz turističku zajednicu te potaknuti i motivirati građane i poduzetnike da se uključe u razvoj turizma. Ujedno grad može kroz sredstva EU fondova graditi neophodnu infrastrukturu.

    Križevci kao ni većina drugih gradova na kontinentu neće tako skoro postati odredište za turiste koji ostaju 7 ili više dana, ali blizina Zagreba donosi određenu prednost koja se mora iskoristiti. Izgradnjom brze ceste do Križevaca otvaraju se nove mogućnosti. Zagreb je sam po sebi veliko tržište s tendencijom rasta broja turista. Križevci su u idealnoj poziciji za uzeti dio tog kolača te ponudom jednodnevnih izleta iz Zagreba konačno zakoračiti u turizam 21. stoljeća.

     

    Uloga turističke zajednice

    Turistička zajednica treba biti ravnopravni partner gradu. Operativne odluke moraju biti prepuštene turističkoj zajednici, dok strateške donosi grad. Turistička zajednica je ustanova koja treba koordinirati sva događanja kao i planirati i provoditi razvoj turizma u gradu, kao što to rade zajednice u turističkim razvijenim gradovima. Ne smije se dopustiti da grad planira turističku aktivnost ili aplicira na turistički projekt bez prethodnog savjetovanja s turističkom zajednicom, a kako se to danas događa. Bolja suradnja sa županijskom zajednicom i turističkim zajednicama okolnih općina također je prijeko potrebna.

    Izgradnja turističke infrastrukture sredstvima EU fondova, nešto je što grad i sada pokušava iskoristiti. Na žalost ne postojanje dugoročne strategije glavni je razlog nebrojenih nekvalitetnih projekata. Izgradnja odmorišta na biciklističkim stazama unutar grada zasigurno nije nešto što će privući ciklo turiste. Neće ih privući niti pametni info paneli, koji k tomu veći dio vremena nisu u funkciji. Križevcima treba konkretan projekt koji se može kvalitetno iskoristiti u promociji i privlačenju turista. Spomenimo samo jedan dobar primjer – nedavno otvoreni slatkovodni akvarij u Karlovcu. Financije za projekt su u velikoj mjeri osigurane u EU fondovima, a broj posjetitelja je pravi pokazatelj da je investicija isplativa u smislu porasta turizma.

    Konkretne mjere:

    • Poboljšati suradnju između grada i zajednice
    • U suradnji sa zajednicom izraditi realnu strategiju razvoja za dulje vremensko razdoblje
    • U suradnji s TZ osmisliti kvalitetne projekte i aplicirati ih na fondove EU

     

    Manifestacije

    Križevačko spravišče ove godine obilježava 50 godina održavanja manifestacije. Pedeset godina stvarno je hvale vrijedna tradicija, međutim u tih pola stoljeća postojanja spravišče se nije uspjelo nametnuti kao prepoznatljiv križevački događaj izvan granica najbližih gradova. Dok su primjerice neki gradovi već s 15. izdanjem svojih manifestacija uspjeli dostići svjetsku prepoznatljivost, križevačko spravišče ostalo je na razini 2 šatora i 2 koncerta.

    Dan svetog Marka Križevčanina privukao je prve godine velik broj ljudi iz cijele Hrvatske da bi nakon toga broj posjetitelja padao dok se nije sveo na par stotina vjernika i jednu misu. Tomu je dakako pridonijelo i odustajanje od izgradnje svetišta na prikladnoj lokaciji, odnosno odluka da se isto izgradi u centru grada. Svetište treba biti zaokružena priča koja se može potencijalno nadovezati i na druge oblike ponude poput gastronomije, vinarija i sl. Izgradnja još jedne građevine sa svrhom da se održi jedna misa godišnje, jasno je da ne može pobuditi vjerski turizam.

    Konkretne mjere:

    • Odmaknuti se od uspavanog koncepta spravišča i kvalitetnom promocijom kroz nekoliko godina dovesti ga na razinu kakvu zaslužuje
    • Sjesti za stol s predstavnicima vjerske zajednice i zajedno osmisliti punokrvni vjerski turistički proizvod vezan uz ime i brand Svetog Marka Križevčanina

     

    Poludnevni i jednodnevni izleti

    Sve više turista ne želi biti vezano uz samo jedno mjesto. Trendovi pokazuju da se moderni turisti u jednom mjestu zadržavaju jedan do tri dana. Dugogodišnja praksa raznih turističkih agencija su jednodnevni posjeti iz osnovnog grada prema gradovima u okolici. S obzirom na brzu cestu do Križevaca sada je to lakše nego ikada. Turisti koji dođu u Zagreb, ali i sami Zagrepčani vjerujemo da bi rado posjetili Križevce, no da bi se to ostvarilo potrebno je zadovoljiti dva osnovna uvjeta. Prvi su dakako osmišljeni sadržaji. Pričati kako su Križevci grad tradicije i povijesti, a ne ponuditi ništa opipljivo što bi to dočaralo, ne vodi k turizmu. Drugi uvjet je dobro odrađena promocija. Poznata je istina da ni najbolja ponuda ne vrijedi ništa ako nitko za nju ne zna. Uzaludno je u ovom trenu uopće analizirati postojeću promociju jer ona ne postoji.

    Konkretne mjere:

    • Potaknuti poduzetnike i građane za osiguravanjem ponude jednodnevnih izleta, a istovremeno osigurati sredstva za promociju

     

    Sportski turizam

    Na spomen sportskog turizma često se podrazumijeva različite vrste i tipove sportskih sadržaja, od adrenalinskih sadržaja do biciklizma, jahanja ili planinarenja. No sportski turizam puno je više od toga. Mnogobrojni klubovi traže mirna mjesta poput Križevaca kako bi organizirali sportske pripreme. Ponuda takvih termina podrazumijeva dobru koordinaciju između smještajnih kapaciteta i sportske infrastrukture, često sportske dvorane. Kapaciteti sportske dvorane su nedostatni, no postoji neiskorišten prostor u ljetnim mjesecima za vrijeme školskih praznika. Na žalost do sada nije bilo sluha za takve projekte kod upravitelja sportskog objekta. Razni sportski seminari također mogu biti uvršteni u ponudu sportskog turizma pa su Križevci na tom tragu unazad nekoliko godina pokušali izgraditi nekoliko multimedijskih dvorana koje za sada samo na pola ispunjavaju svoju svrhu, no svakako bi se dale iskoristiti.

    Konkretne mjere:

    • U suradnji sa sportskim udrugama i Zajednicom sportskih udruga dogovoriti i organizirati pripreme sportaša u Križevcima
    • Pomoći u organizaciji društvima u gradu koja imaju svoje manifestacije kao n.pr. “Uskršnji pohod na Kalniku “ “Pinklec Fest” i sl. i time obogatiti turističku ponudu Križevaca i okolnih općina.


  • Sport privlači ljude, građane te direktno potiče važne vrijednosti poput timskog duha, solidarnosti, tolerancije i poštene igre, te pridonosi osobnom razvitku i ispunjenju. Nadalje, potiče aktivan doprinos građana društvu, a time i aktivno građanstvo. Sport kao djelatnost značajno utječe na zdravlje ljudi.

    Kroz stručnu raspravu želimo pridonijeti pronalaženju novih rješenja za funkcioniranje sporta u Križevcima. Jedan od ciljeva na području sporta nam je svakako utvrđivanje materijalnih organizacijskih, i pravnih smjernica za bavljenje sportskim aktivnostima i djelovanje sportskih udruga na gradskom području. Za učinkovitije i uspješnije djelovanje sportskih udruga neophodni su dodatni financijski oblici pomoći, poticaja i ulaganja, naročito da bi se postigao uravnoteženi razvoj sporta i da bi se dostigla razina europske uključenosti djece, mladih i ostalih građana u sportske aktivnosti.

    Temeljni cilj je učinkovitije organizirati sportske sadržaje za svu školsku djecu. Sada se događa situacija da se djecom koja imaju predispozicije i ambicije baviti se sportom organiziraju kroz klubove/udruge/sekcije, dok ostala jednostavno “ispadnu” iz tog sustava, što rezultira time da se više ne bave nikakvim sportom/rekreacijom. Bitno je svakom djetetu omogućiti sudjelovanje jer tako usvajaju vrijednosti koje se stječu kroz bavljenje sportom, kao stvaranje radnih navika, timski duh itd. Na taj način težit će se povećanju broja redovitih sudionika u programima sportske rekreacije, uključujući i pripadnike treće životne dobi, te posebice poticati razvojni projekt sportske rekreacije u mjesnim odborima.

    Posebnu pozornost posvetit ćemo većoj skrbi o stručnom radu, te zapošljavanju novih stručno obrazovanih trenera, a odgovarajućim sportskim programima i prilagođenom sportskom infrastrukturom omogućiti što većem broju osoba s invaliditetom da se organizirano bavi sportom.

    Organizacijom sportskih priredaba promicati ugled grada u Hrvatskoj i tako znatno pridonositi turističkoj ponudi, a nastupima većeg broja sportaša na tim natjecanjima poticati mlade da se bave sportom, te razvijati sportsku kulturu gledatelja. Naša sustavna sportska politika za cilj ima smanjenje nasilja u školama i na sportskim priredbama, te povećanje kvalitete zdravlja mladih naraštaja.

    Sport je dinamičan i brzorastući sektor s podcijenjenim mikro-ekonomskim učinkom i može pridonijeti rastu i stvaranju radnih mjesta. Može poslužiti kao oruđe za lokalni i regionalni razvoj, urbano obnavljanje i ruralni razvoj. Sport se može stopiti s turizmom i tako potaknuti poboljšanje infrastruktura i nastajanje novih partnerstva za financiranje sportskih objekata i objekata za razonodu. No najprije, želimo da sport bude dostupan svima, posebno djeci i radnicima, te poticati bolju suradnju između zdravstvenih, obrazovnih i sportskih sektora kako bi se definirale i primijenile smislene strategije za smanjenje sve raširenijeg problema prekomjerne težine, pretilosti i drugih zdravstvenih tegoba, jer zdrav čovjek je radno sposoban čovjek.

     

    Sportska rekreacija

    Odavno je dokazano da sportska rekreacija, kao oblik osmišljenog oblikovanja slobodnog vremena, pozitivno utječe na čovjekovo zdravlje i njegovo očuvanje, na socijalizaciju i resocijalizaciju, na tjelesni i na psihički status čovjeka, čineći svakodnevni život zdravijim i ljepšim. Sportska rekreacija, kao i ostala društvena područja, ide u korak s ljudskim potrebama, mijenjajući svoju prvotnu zadaću, kojoj je svrha bila sportska aktivnost i razonoda, u postupke koji će ciljano pridonijeti kvaliteti života. Sportska rekreacija građana usmjerena je u prvome redu na poticanje i promicanje sportskih aktivnosti kod svih građana, imajući u vidu opće trendove u svijetu, koji sve više ističu rekreaciju kao osnovnu civilizacijsku potrebu. Ciljevi sportske rekreacije su omogućiti društvima za sportsku rekreaciju više slobodnih termina u školskim sportskim dvoranama, sportsko-rekreacijske centre sanirati, adaptirati, opremiti i sadržajno osmisliti kako bi bili dostupni svim građanima.

    Konkretne mjere:

    • Transparentna i pravednija raspodjela proračunskih sredstava za sport
    • Povećanje dostupnosti sadržaja građanima, cjenovno i rasporedom termina
    • Postavljanje nove atletske staze i prateće infrastrukture
    • Izgradnja “sportskog balona” sa polivalentnom (univerzalnom) podlogom

     

    Osobe s invaliditetom i zdravlje

    Skrb o sportašima-invalidima jedna je od značajki sportski orijentiranih i civilizacijski naprednih društava. Dakako, pod tim smatramo skrb o svim kategorijama invalida, o svim dobnim kategorijama, te o svim aspektima sporta i rekreacije osoba s invaliditetom. Na taj način hendikepirane osobe postaju dio zdravog i kompetitivnog svijeta. Svjesni činjenice da sport invalida zahtijeva skupu i specifičnu sportsku opremu, rekvizite, pratioce itd., ovim programom pokušat će se poduzeti prve korake, pa s obzirom na odaziv, pokretati druge aktivnosti u cilju poboljšanja statusa.

    Konkretne mjere:

    • Opremiti postojeće sportske dvorane specifičnom opremom
    • Školovati kadrove za rad s osobama s invaliditetom i/ili angažirati trenera s višom ili visokom stručnom spremom i potrebnim specijalizacijama

     

    Profesionalni i poluprofesionalni sport

    Generalni stav oko profesionalnog sporta je da on financijski nije podržan od strane grada/ZSU, već je prijedlog da se taj dio ponudi zainteresiranim pojedincima / sponzorima po modelu koncesije ili eventualno javno-privatnog partnerstva, gdje bi grad sufinancirao mlađe (školske) natjecateljske kategorije, a profesionalni igrački/trenerski kadar bio bi prepušten tržištu.

    U suradnji s tom poduzetničkom inicijativom, moguće je promicati i dogovoriti suradnju kroz mogućnost organiziranja bazičnih sportskih priprema, za što postoje pogodni prirodni uvjeti i komercijalni smještajni kapaciteti, što dovodi do sinergističkih učinaka spajanja sporta, turizma i komercijalne djelatnosti.

    Konkretne mjere:

    • Izrada registra smještajnih jedinica i kapaciteta(hoteli, privatni smještaj, hostel, Učenički dom, Pokret fokolara……)
    • Poticanje i nagrađivanje sportske izvrsnosti


  • Grad Križevci kao zaštićeno kulturno područje pripada među najpotpunije spomenike kao cjelina, a 1935. godine proglašen je nepokretnim spomenikom kulture. Jaki kulturni pečat gradu, osim građevina, daju upravo ljudi i njihov angažman u bogatom kulturnom životu grada.

    Grad smatramo osnovnim dobrom za ljude koji u njemu žive i kao takav čini područje koje se treba dijeliti u smislu resursa, kako bi svi oni koji ga nastanjuju razvili svoje talente i sposobnosti i živjeli život dostojan življenja. Grad je prostor u kojem ljudi moraju i trebaju proizvoditi dobra zajedničkim radom, zajedničkim stanovanjem, zajedničkom inovacijom, podržani tehnološkim napretkom i vođeni socijalnom pravdom. Raznolikost i inkluzivnost jesu ono što čini zajednicu bogatijom, u ekonomskom smislu, ali i smislu kulturnog identiteta. Tako vidimo funkcionalno, pravedno i snažno civilno društvo.

     

    Donošenje i provedba kulturne strategije

    Kulturna strategija mora obuhvatiti sve dionike kulturnog i umjetničkog života grada, kao i sve organizacije civilnog društva koje svojim aktivnostima doprinose bogatstvu kulturnog života grada u najširem smislu. Kalendar gradskih aktivnosti ne smije biti sveden samo na Križevačko veliko spravišče i Dane svetog Marka Križevčanina, već javnosti ažurno predstavljati sve što kulturno i civilno bilo grada ima za ponuditi u svoj svojoj raznolikosti.

    Konkretne mjere:

    • Dodjela uloge gradskog ureda za kulturu i koncertnog ureda jednoj od postojećih gradskih ustanova
    • Donošenje cjelovite kulturne strategije za Grad Križevce 2017.-2020. s naglaskom na suradnju s okolnim općinama
    • Edukacija djelatnika u kulturi i volontera u organizacijama civilnog društva za korištenje fondova EU, kreiranje samoodrživih programa i socijalnih inovacija u lokalnu zajednicu

     

    Revitalizacija kulturnih ustanova

    Grad Križevci mora intenzivirati poticanje kulturnog života kroz sve tri ustanove u kulturi, kojima je ujedno osnivač – Gradski muzej Križevci, Gradsku knjižnicu “Franjo Marković” te Pučko otvoreno učilište Križevci. Nedopustivo je da upravo s razine gradske vlasti dolaze signali i potezi koji gotovo paraliziraju rad ovih gradskih ustanova. Upravo suprotno, njihovo djelovanje treba sustavno podržavati, uz poticanje partnerstva s udrugama u kulturi i drugim organizacijama civilnog društva.

    Konkretne mjere:

    • Obnova kina Kalnik s proširenjem u multimedijalni kulturni objekt za poslovno-revijalne namjene – javno-privatno partnerstvo i uz potporu EU fondova

     

    Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

    Različitim socijalnim mjerama (naknada i/ili novčane pomoći građanima) Grad zbrinjava najosjetljivije skupine te smanjuje siromaštvo i socijalnu isključenost. Grad Križevci u suradnji s nizom partnerskih organizacija treba nastojati socijalno ranjivim skupinama omogućiti sudjelovanje u različitim aktivnostima i korištenje različitih socijalnih usluga koje su im potrebne. U okviru zdravstva grad treba promicati zdravlje, zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje, prevenciju i suzbijanje različitih vidova ovisnosti kod mladih, prevenciju i suzbijanje ozljeđivanja i invaliditeta. Također postoji potreba za razvojem cjelovitog sustava praćenja ljudskih resursa za potrebe lokalne zajednice koji bi omogućio bolje projekcije i procjene dostatnosti broja zdravstvenih radnika, a onda i stipendiranje deficitarnih zanimanja kako bi se te potrebe zadovoljile.

    Konkretne mjere:

    • Povećanje naknade za novorođenu djecu
    • Poticanje preventivnih programa za zdravlje građana, posebno djece i starijih osoba
    • Stipendiranje deficitarnih struka u zdravstvu za potrebe lokalne zajednice

     

    Povezivanje s okolnim općinama

    Povezanost sela i grada može imati višestruku uzajamnu korist. Grad i okolina s općinama u okrugu neizbježno čini prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te su povezani dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama i zajedničkim interesima stanovništva od lokalnog i regionalnog značenja. Kako bi se smanjila neujednačenosti uvjeta života u različitim dijelovima naše općine i susjednih nam općina, potrebno je definirati regionalnu politiku u suradnji s općinama Kalnik, Sv. Ivan Žabno, Gornja rijeka i Sv. Petar Orehovec. Suradnja može biti ostvarena na različitim područjima, a naglasak svakako treba staviti na turizam (suradnja turističkih zajednica) i gospodarstvo (međusobna promocija proizvoda, razmjena znanja…).

    Konkretne mjere:

    • Uspostaviti suradnju svih općina na križevačkom području u različitim sektorskim područjima – između obrazovnih i odgojnih ustanova, među udrugama i društvima, itd.


  • U današnjem tehnološki naprednom i poslovno dinamičnom svijetu interakcija čovjeka i računala praktički je neizbježna, bilo da se radi o jednostavnijim primjenama, poput turističkih ili navigacijskih aplikacija pa sve do korištenja u složenijim okruženjima, poput elektroničkog poslovanja i elektroničke uprave. Uspješno poslovanje gradske uprave teško je zamisliti bez intenzivne primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija i podrške informacijskih sustava. Elektronička uprava za nas predstavlja temelj za povećanje učinkovitosti i transparentnosti rada lokalne uprave, a posebno ćemo raditi na unaprijeđenju komunikacije s građanima, uspostavi javnih online usluga koje će građani doista i koristiti, međusektorskoj komunikaciji temeljenoj na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te razvoju digitalnih vještina, kako kod radnika u gradskoj upravi tako i kod samih građana.

    Komunikacija s građanima

    Otvorenost gradske uprave, kao i drugih tijela javne vlasti, prema građanima je neophodna kako bi se kreirao novi način servisiranja potreba stanovnika križevačkog kraja. Stvorit ćemo i njegovati transparentnost zbog povezanosti ljudi s upravljanjem gradom i omogućiti im da drže na oku način na koji se upravlja gradom.

    Konkretne mjere:

    • Podrška za neposrednu, direktnu demokraciju (npr. putem online alata Opin.me)
    • Učiniti obaveznim e-savjetovanje s građanima prije donošenja gradskih akata
    • Intenzivna i svakodnevna komunikacija s građanima putem društvenih mreža

     

    Javne online usluge

    Od 2013. godine u Hrvatskoj postoji sustav e-Građani, koji je uspostavljen s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga. Njime se praktično želi omogućiti komunikacija građana s javnim sektorom na jednom mjestu na Internetu. U sustavu e-Građani trenutno je četrdesetak online usluga, a njihov broj s vremenom raste, čemu kao lokalna uprava i samouprava moramo bez zadrške doprinijeti.

    Konkretne mjere:

    • Uvesti uslugu za upravljanje objedinjenim troškovima stanovanja i praćenje komunalne potrošnje (plin, voda, komunalna naknada, odvoz otpada, itd.), prijava očitanog stanja plinomjera, i sl.
    • Uvesti uslugu za dohvat e-rješenja o upravnim i neupravnim postupcima koje provodi gradska uprava
    • Uvesti uslugu za praćenje stanja kredita za kupnju stana u vlasništvu Grada Križevaca,
    • Uvesti uslugu za zakupce poslovnih prostora u vlasništvu Grada Križevaca.

     

    Međusektorska komunikacija

    Međusektorsku komunikaciju unutar gradske uprave treba unaprijediti, jer dosadašnji odnosi među upravnim odjelima su loše uređeni, u smislu razmjene dokumenata, obavještavanja o provedenim postupcima i sl. Također je neophodno učinkovitije rasporediti ljudske resurse, odnosno službenike prema njihovim znanjima i afinitetima, kao i opseg poslova koji obavljaju, kako ne bi bilo preklapanja i neravnomjernosti u obimu poslova. Svakako treba razlomiti isključivo vertikalnu komunikaciju među zaposlenicima gradske uprave, koja se mora otvoriti kao servis građanima.

    Konkretne mjere:

    • Dosljedno i ispravno provoditi sustav nagrađivanja učinkovitosti službenika
    • Povećati učinkovitost rada uprave reorganizacijom uprave i upravnih odjela

     

    Razvoj vještina za digitalno društvo

    Vodilja hrvatskoj državnoj upravi i tijelima javne vlasti, pa samim time i lokalnim upravama i samoupravama trebaju biti svijetli primjeri upravljanja kao Rep. Estonija, koja ostvaruje različite uštede upravljanjem „bez papira”. Disciplinirana i sustavna primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija neophodna je za uklanjanje administrativnih prepreka i omogućavanje razvoja poslovanja, odnosno društva uopće.

    Konkretne mjere:

    • Omogućiti kontinuiranu dodatnu edukaciju zaposlenika (seminari, certifikati)